Energetski šok: Što napad na Iran znači za cijene nafte i plina te kako će se odraziti na Hrvatsku?

Hormuški tjesnac: Uska grla globalne ekonomije

"Hormuški tjesnac predstavlja žilu kucavicu svjetske energetike. Prema Brodićevim riječima, kroz ovaj prolaz prolazi između 15 i 20 % svjetske nafte, ali i značajan dio ukapljenog prirodnog plina (LNG). Eventualno zatvaranje tjesnaca bilo bi pogubno za globalni energetski sektor, a najviše bi pogodilo Europsku uniju kao najlukrativnije tržište.

Uz Hormuz, pod pritiskom je i Crveno more te Sueski kanal. "Kroz te pravce prolazi dobar dio ukapljenog plina koji dolazi u Europu, što je postalo iznimno važno nakon početka rata u Ukrajini. Cijena plina na europskim burzama zbog ove je situacije već porasla za više od 20 %", ističe Ivan Brodić.

Tko profitira od krize?

Iako eskalacija donosi neizvjesnost, nekim akterima visoke cijene energenata idu izravno na ruku. Brodić naglašava da ovakva situacija najviše odgovara velikim izvoznicima:

SAD: Kao jedan od najvećih izvoznika nafte, SAD-u odgovara visoka cijena, dok se istovremeno zemlje Zaljeva suočavaju s prekidima proizvodnje (poput Aramca i Qatar Energyja).

Rusija: Porast cijena nafte i plina izravno puni proračun Kremlja, što im omogućuje daljnje financiranje operacija u Ukrajini. Iako Rusija prodaje svoje energente Dalekom istoku uz diskont, rast globalnih cijena podiže i njihovu zaradu.

Zemlje OPEC-a: Saudijska Arabija i saveznici teoretski mogu povećati proizvodnju (najavljeno je povećanje od 20 %), no pitanje logistike i sigurne distribucije ostaje otvoreno.

S druge strane, Indija i Kina nalaze se u ozbiljnom riziku. Kao veliki uvoznici, ove su zemlje prisiljene tražiti alternative i bit će pod sve većim utjecajem Washingtona kada je riječ o nabavi energenata.

Što čeka Hrvatsku i skladište Okoli?

Hrvatska javnost s pravom je zabrinuta zbog stanja u domaćim skladištima. Podzemno skladište plina Okoli trenutačno je na niskoj razini popunjenosti (oko 10-12 %), no Brodić smiruje strasti s obzirom na to da izlazimo iz ogrjevne sezone.

"Ulazimo u razdoblje kada se industrijski ne troši previše plina. Vjerojatno će se skladište popunjavati do sljedeće sezone, no ključno je pitanje po kojoj cijeni. Budući da cijene na burzama u Austriji i Nizozemskoj rastu, nitko nam na LNG terminalu neće prodati plin po diskontnim cijenama", upozorava analitičar. Kratkoročno, Brodić smatra da građani i industrija mogu očekivati korekciju cijena prema gore.

Budućnost Janafa i odnosi s Molom

Kada je riječ o naftnom poslovanju, fokus je na Janafu. Brodić ističe specifičnu poziciju u kojoj je mađarski MOL gotovo jedini klijent Janafa u transportu nafte. "Kada imate jednog klijenta, podložni ste teškim pregovorima. Ipak, u situaciji gdje je rizik opskrbe ruskim energentima velik, Janaf je Molu itekako potreban, posebno za njihove planirane operacije u Srbiji. Očekujem rasplet koji će biti koristan za obje kompanije", zaključuje Brodić.

Ishod ove krize ovisit će o tome je li cilj zapadne intervencije isključivo kontrola resursa ili dugoročna promjena režima u Teheranu, o čemu je u ovom trenutku teško spekulirati.